Dubravka Babić izlaže od 1972. na 70 samostalnih i na oko 350 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Karlovac, Dubrovnik, Šibenik, Vukovar, Hvar, Virovitica, Varaždin, Slavonski Brod, Đakovo, Pula, Pazin, Labin, Rovinj, Poreč, Opatija, Čakovec, Samobor, Gospić, Novi Vinodolski, itd.; Paris, Strasbourg, Clermont-Ferrand, Liége, Barcelone, Cadaques, Couvin, Namur, Berlin, München, Mannheim, Stuttgart, Hamm, Wien, Gorizia, Seoul, Bruxelles, Pésc, Krakow, Moskva, Tbilisi, Menton, Ferrol, Amsterdam, Toronto, Vancouver, Calgary, Biella, Budapest, Ljubljana, Novo Mesto, Beograd, Sarajevo, Tuzla, Skopje, Washington, Oderzo, Bern, Graz, London, Bonn, Michigan, Götingen, Sapporo, Pordenone, Singen-Hegen, Györ, Gelsenkirchen, Atlanta, Heidelberg, Maracaibo,  Chamaliéres, Katowice, Varpalota, Menton, Ferrol, Prag, New York, Aleksandrija, Bratislava, New Delhi, Ankara, Češke Budjevice, Istanbul, Peking, Qingdao, Bukurešt, Ploieşti, Teheran, Sidney, Cambera, Kairo, Jakarta, Surobaya, Yogyakarta, Bandung, Sofia, Pennsylvania itd.)

Radovi Dubravke Babić nalaze se u mnogim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.
Koautorica je 10 bibliofilskih grafičko-pjesničkih izdanja s poznatim pjesnicima i književnicima (Mažuranić, Tadijanović, Paljetak, Frangeš, Katunarić, Fabrio itd.).

1987. izlazi monografija “Dubravka Babić”, autora Vladimira Malekovića, u izdanju Grafičkog zavoda Hrvatske (Biblioteka Prizma).
Bibliografija Dubravke Babić sadrži nekoliko stotina tekstova objavljenih u katalozima, stručnim časopisima i novinama.

Dobitnica je 16 domaćih i inozemnih nagrada za grafiku i crtež.

1996. odlikovana je: Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi; Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana; Spomenicom domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina.

Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Dubravka Babić radi u brojnim komisijama i žirijima za likovnu umjetnost. Bila je predsjednica komisije za likovnu djelatnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i znanost grada Zagreba, predsjednica komisije za imenovanje naselja, ulica i trgova grada Zagreba, predsjednica i članica upravnog odbora Muzeja grada Zagreba, članica komisije za muzejsku i galerijsku djelatnost RH; članica komisije za međunarodnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture RH; članica komisije za dodjelu stipendija grada Zagreba; članica Umjetničkog savjeta Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Sudionica je mnogih likovnih radionica, kolonija, simpozija.
Od 1985. Dubravka Babić djeluje kao pedagog na ALU u Zagrebu, 1987. postaje docenticom, 1991. izvanrednom profesoricom, a 1997. redovitom profesoricom na katedri grafike ALU.

1989. vršiteljica je dužnosti direktorice ALU. Za njenog mandata sagrađena je zgrada ALU na Jabukovcu i na korištenje dobivena zgrada u Zagorskoj.

1990. – 1992. obnaša dužnost prodekanice ALU.
Za njenih mandata osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina, Odsjek za animirani film, Usmjerenje za medijsku umjetnosti i Usmjerenje za malu plastiku.
Osnovane su 4 stručne službe: Ured dekana, Služba za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju (mnogobrojni projekti razmjene studenata i profesora u Europi i svijetu), Služba za izlagaštvo i izdavaštvo (godišnjaci ALU, vodiči kroz studij, monografije profesora, monografija ALU  s više od 680 stranica pripremljena za tisak uz osigurana materijalna sredstva; mnogobrojne izložbe studenata ALU) i Arhiv ALU.

1997. podrškom ALU u Zagrebu utemeljena je Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu.
Adaptirana je i dograđena zgrada ALU u Zamenhofovoj ulici, izvršeni građevinski i adaptacijski zahvati na zgradi u Ilici, Zagorskoj i Jabukovcu. Sagrađen je Studentski restoran u Ilici i na Jabukovcu, uvedena terenska nastava i organizirana putovanja studenata u metropole Europe (Paris, Amsterdam, London, Madrid i Andaluzija, Prag itd.).
Otvorena su 42 nova radna mjesta za nastavnike i ostale djelatnike ALU, a materijalni troškovi mjesečno trostruko povećani i za njih osigurana financijska sredstva.
Izbori u znanstveno-nastavna zvanja provedeni su za veliki broj nastavnika ALU i nastavnika drugih visokih učilišta Republike Hrvatske.
U tom periodu Akademija likovnih umjetnosti obilježila je 90-tu obljetnicu osnutka, svečanošću i velikom izložbom profesora ALU u domu Hrvatskih likovnih umjetnika. Akademija je dobila nekoliko priznanja Sveučilišta u Zagrebu, a studenti nagrade i stipendije Sveučilišta i Rektora, te odličja na športskim natjecanjima.
15. studenog 1997. Akademija likovnih umjetnosti je za svoj rad nagrađena Nagradom Grada Zagreba.

Dubravka Babić govori njemački, francuski i engleski jezik.
Po narodnosti je Hrvatica i državljanka RH.
Majka je odrasloga sina, diplomiranog ekonomista.